loader image

POD ZELENIM KROVOM SRBIJE: Danas se obeležava Svetski dan biodiverziteta

U međunarodnom ekološkom kalendaru, 22.maj, označen je kao Svetski dan biodiverziteta ili Svetski dan biološke raznovrsnosti. U pitanju je jedan od najznačajnijih ekoloških datuma, ustanovljen i proglašen od strane Ujedinjenih nacija, 2000. godine. Međunarodna zajednica na današnji dan posebno ističe značaj biološke raznovrsnosti u trenutku kada čovečanstvo traži rešenje i ublažavanje posledica globalne krize klimatskih promena.

Prema istraživanjima većina stanovnika je čula za reč „biodiverzitet“, ali nekolicina zna tačno značenje pojma „biodiverzitet“.

Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost predstavlja raznovrsnost svih živih bića na planeti Zemlji, odnosno, sveukupnost:

–  gena (genetički diverzitet)

–  vrsta (specijski diverzitet)

– ekosistema (ekosistemski diverzitet)

Drugim rečima: Biodiverzitet znači ravnopravnost i raznovrsnost biljnog, životinjskog sveta, gljiva I mikroorganizama. Prema definiciji datoj na Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti koja je usvojena u Riu 1992 godine, na Samitu o zaštiti životne sredine, biodiverzitet je : “Varijabilnost među živim organizmima, uključujući između ostalog kopnene, morske i druge vodene ekosisteme čiji su oni deo; ovo uključuje i diverzitet unutar vrsta, između vrsta i između ekosistema“.

Genetički diverzitet predstavlja skup gena svih postojećih živih bića na našoj planeti pošto je svaki organizam neponovljiva kombinacija gena. Sve vrste na našoj planeti od postanka života do danas predstavljaju specijski diverzitet. Procenjuje se da na Zemlji živi preko 80.000.000 vrsta a po nekim skromnijim procenama taj se broj kreće oko 30 – 35.000.000 vrsta; do sada je determinisano oko 1,5 miliona vrsta.

Ekosistemski diverzitet predstavlja raznovrsnost staništa, biocenoza kao i svih procesa koje vrše organizmi u sklopu ekosistema. Prethodno nabrojana tri nivoa biodiverziteta nam govore koliko je važan za zdravlje ekosistema planete.

Planeta se od nastanka živog sveta odlikovala biološkom raznovrsnošću, koja nikad nije bila stalna. Usled naglih promena u geološkoj prošlosti Zemlje, dolazi do naglog izumiranja vrsta, ali i do biološkog obnavljanja. Izumirali su samo oni organizmi koji nisu imali sposobnost da se prilagode.

Na zemlji kojom hodamo evidentno je pitanje ugroženosti biodiverziteta. Svake godine nestane na nekoliko hektara prašume, vegetacija je uništena poslednjih decenija, popriličan broj koralnih grebena je ugrožen ili uništen, na hiljade sisara je zauvek nestalo, a na stotine vrsta je ugroženo.

Faktori koji ugrožavaju biološku raznovrsnost su: poljoprivreda, šumarstvo, urbanizacija i izgradnja infrastrukture, rudarstvo, čak i širenje turizma i razvoj. U skladu sa navedenim dolazimo do zaključka da je glavni činilac ugroženosti, čovek.  Čovek bi trebalo da pozitivno deluje na smanjenje zagađenja, reciklažom i očuvanjem životne sredine. Prisutna je prekomerna eksploatacija prirodnih resursa, zagađenje vode i vazduha, što preti da nas ozbiljno ugrozi kao vrstu ako nešto ne preduzmemo.

Važnost očuvanja biodiverziteta je velik iz:

  1. Ekoloških razloga
  2. Klimatskih razloga
  3. Medicinskih razloga
  4. Poljoprivrednih razloga

Uprkos velikom tehnološkom napretku, mi u potpunosti zavisimo od zdravih ekosistema za našu vodu, hranu, lekove, odeću, gorivo i energiju. Globalna zajednica je ne samo na današnji dan, nego 365 dana u godini pozvana da preispita svoj odnos prema svetu prirode, jer su resursi biološke raznovrsnosti stubovi na kojima gradimo civilizaciju. Slogan ovogodišnjeg Svetskog dana biološke raznovrsnosti je: „Od dogovora do akcije: Povratak biodiverziteta“.

Čuvajmo prirodu za buduće generacije.

Pobeda – info

Podeli tekst

Najnoviji članci

Kategorije