Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat izjavio je danas da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji i da to treba jasno da se kaže, kao i da reforme nisu lake ali su neophodne na putu ka članstvu. On je nakon što je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću predao godišnji Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije i nakon sastanka rekao da Izveštaj dolazi u ključnom trenutku u kontekstu geopolitičke situacije koje se menja.
„Proširenje je imperativ i Evropska unija se sprema za to. Agresorski rat protiv Ukrajine je osnažio proces proširenja i važnost reformi. Dok je geopolitika doprinela otvaranju vrata ka proširenju, treba reći i da je to politika koja se zasniva na zaslugama. Samo istoinske reforme vode ka cilju – demokratskim vrednostima i vladavini prava“, rekao je Fon Bekerat. „Mnogi novinari doživljavaju pretnje, oštre reči od visokih zvaničnika, postoji politički i ekonomski pritisak na medije. Povećan je broj strateških tužbi protiv učešća u javnosti i izrazili smo neophodnost zaštite uređivačke nezavisnosti. To važi za sve medije“, rekao je on.
Prema njegovim rečima imati slobodno novinarstvo gde novinari rade neometano bez pretnji je u srži demokratije i da zatoi EU pridaje toliku važnost tom pitanju.
Prema izveštaju saveta Evrope, alternativne mere prema prestupnicima koji su na uslovnoj slobodi ili su izašli iz zatvora, a koje omogućavaju njihovu reintegraciju u društvo, predstavljaju dominantan oblik korektivnog nadzora u evropskim zemljama, dok se ukupan broj pritvorenika povećao za 3,9 odsto, navodi se u izveštaju Saveta Evrope (SE) za 2024. godinu koji je objavljen danas. Prema izveštaju, Srbija je svrstana među jedanaest zemalja u kojima je stopa probacije, odnosno, nadzora nad slobodom uslovno osuđenih lica, značajno povećana, pri čemu je, kako se navodi, u našoj zemlji ta stopa povećana za 6,9 odsto. Navodi se i da je širom Evrope prošle godine ukupno 1.426.960 uslovno osuđenih lica bilo pod nadzorom 37 agencija za praćenje uslovno osuđenih lica, što predstavlja srednju stopu od 157 uslovno osuđenih lica na 100.000 stanovnika.



