loader image

Apel Instituta za javno zdravlje Vojvodine: oprez tokom boravka u prirodi, krpelji vrebaju

Sunčano i lepo vreme koje smo dočekali posle duge zime, namamilo nas je da veći deo dana provodimo napolju u prirodu i parkovima pogodnim za porodični izlet. Međutim, važno je imati u vidu da ovakvo vreme pogoduje krpeljima i drugim insektima. Koliko se mi radujemo, isto toliko se raduju i krpelji.

Institut za javno zdravlje Vojvodine izdao je preporuke za stanovništvo u cilju smanjenja rizika od bolesti koje prenose krpelji. Krpelji su prenosioci mnogih zaraznih bolesti, a među njima su najznačajnije Lajmska bolest, krpeljski encephalitis, kju groznica, erlihioza, anaplazmoze i neke rikecioze. Mere prevencije preporučuju se svima, a posebno osobama starijim od 60 godina, licima sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim oboljenjima, novorođenčadi i maloj deci, trudnicama, porodiljama. Kod ovih grupa stanovništva češći su teški oblici bolesti i njihove komplikacije.

Krpelji se kriju u grmlju, niskom rastinju, visokoj travi, ne vole sunce, a vole vlagu. Mogu se naći i na krošnji drveća, doduše ređe. Krpelji zapravo i nisu insekti, nego paukovi. Nemaju krila, ne mogu da lete, niti da skaču. Vole krv i često se u narodu kaže za nekog da je poput krpelja koji se brzo i neprimetno može zavući pod kožu. Postoji na stotine vrste krpelja, karakteristični su po svom izgledu. Imaju 8 nogu koje su kao kuke i omogućuju im da se lako zakače za domaćina. Opasni su zato što su vrlo sitni i teško ih je uočiti. Na koži mogu da borave i do nekoliko dana. Kako sisaju krv tako i rastu, tokom hranjenja povećavaju se i do 200 puta. Gde god vreba opasnost, bitna je prevencija kao vid zaštite. Možemo se zaštititi tokom boravka u prirodi na taj način što ćemo namazati telo sredstvom za odbijanje od krpelja, potom zaštita putem adekvatne odeće i obuće. I za kraj, po povratku iz prirode pregledati odeću i telo. U prvih nekoliko sati, ujed je gotovo nevidljiv, jer je krpelj sitan, stoga se preporučuje da se obrati pažnja i nekoliko dana nakon povratka iz prirode.

Institut za javno zdravlje Vojvodine je objasnio i šta treba da radite ako vas ujede krpelj.

Istog dana (najbolje što je moguće pre) javite se lekaru i vađenje krpelja prepustite obučenim zdravstvenim radnicima

„Ne pokušavajte samostalno izvaditi krpelja, a posebno nemojte tretirati ubodno mesto hemijskim ili kozmetičkim sredstvima, poput alkohola, benzina, ulja i slično pre odstranjivanja krpelja, jer ova sredstva mogu ubrzati i olakšati prenošenje infekcije sa krpelja na čoveka“, kažu u Institutu za javno zdravlje Vojvodine.

U narednih mesec dana nakon uboda krpelja pratite svoje zdravstveno stanje i javite se lekaru (uz obavezno naglašavanje da ste imali ubod krpelja) u slučaju pojave povišene telesne temperature, groznice, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, uvećanja limfnih žlezda i osipa po koži, koji počinje kao mala crvena tačka koja se postepeno širi u koncentrične krugove sa karakterističnim izgledom u obliku bikovog oka.

Savetuje se i da ne uzimate samostalno antibiotike.

Želimo Vam prijatan borav u prirodi, ali povedite računa, jer je sezona i najezda krpelja u toku.

 

Pobeda – info

Podeli tekst