loader image

Ana Brnabić: Srbija danas nije ista zemlja u odnosu na pre deset godina

Kada upotrebimo čuvenu sintagmu „sto godina”, obično mislimo na večnost, na neki period koji će trajati beskonačno. Zato, kada neko proslavlja 119. rođendan i kada 119 godina svojim čitaocima donosi ekskluzive, informiše ih ozbiljno i odgovorno, to je onda uspeh vredan svakog poštovanja i divljenja. Želim vam srećan rođendan, još mnogo, mnogo uspešnih godina rada i poverenja vaših čitalaca.

Zadovoljstvo mi je što sam povodom vaše godišnjice dobila priliku da napišem nekoliko redova o uspehu Srbije u oblasti digitalizacije i informacionih tehnologija, a posebno mi je zadovoljstvo što o ovako ozbiljnoj temi pišem upravo za „Politiku” koja nam je svih ovih godina pomagala da našim građanima objasnimo koristi koje nam digitalizacija donosi, rekla je predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić u autorskom tekstu za Politiku.

Srbija danas nije ista zemlja u odnosu na pre deset godina, a ako ovim stopama nastavimo, biće još dodatno mnogo drugačija, naprednija i jača za deset godina. Vremena se menjaju, a one države i privrede koje su jake, otporne, prilagodljive se menjaju sa njima.

Svakoga dana u medijima pratimo vesti o globalnim krizama kao što su kovid 19, nedostatak energenata, nedostatak hrane, problemi sa vodom, rat u Ukrajini, međusobno razilaženje velikih sila, prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promenama. Deluje kao da problemima i lošim vestima nema kraja. Međutim, u senci tih promena događa se jedna drugačija promena, ili bolje reći revolucija, koju je Srbija na vreme razumela i uvidela značaj i potencijale koje donosi. U pitanju je, naravno, tehnološka revolucija.

Još kao ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Aleksandra Vučića mnogo sam govorila o digitalizaciji, odnosno Četvrtoj industrijskoj revoluciji. Iako je malo ko verovao da Srbija može biti jedan od lidera ove nove industrijske revolucije, mi smo od tada uradili mnogo, a naročito kroz uvođenje elektronske uprave i velikog broja elektronskih usluga koje danas imamo na raspolaganju, ili kroz rast domaćeg izvoza usluga informaciono-komunikacionih tehnologija. Ove godine, izvoz naših IKT usluga biće neverovatnih 2,7 milijardi evra. Pre samo deset godina, bio je 375 miliona evra! Digitalnu revoluciju smo videli i kroz povezivanje škola na internet, uvođenje digitalnih nastavnih sadržaja, uvođenje programiranja u osnovne škole, specijalizovanih IT odeljenja u srednjim školama, specijalizovanih master programa na fakultetima, zajedno sa privredom. Naši startapi i naučnici danas imaju na raspolaganju i najmoderniji superkompjuter u jednako modernom Državnom data-centru, i naučnotehnološke parkove u Beogradu, Novom Sadu, Čačku i Nišu, a uskoro i u Kragujevcu i Kruševcu.

Srbija je danas međunarodno prepoznata kao zemlja inženjera, inovativnih i kreativnih ljudi. Zbog toga danas u Srbiji svoje proizvode i rešenja razvijaju neke od najpoznatijih kompanija na svetu, kao što su „Microsoft, NCR, IBM, „Cisco”, „Continental”, „GoDady”, „Schneider”, ali i relativno nove, izuzetno uspešne kompanije kao što su „Epic games”, „Rivian” ili „Polygon”. Preko naših IT kompanija u Srbiji se razvijaju i proizvodi mnogih drugih, jednako poznatih kompanija.

Sada je došlo vreme da govorimo o sledećoj tehnološkoj revoluciji, a to je revolucija koja se dešava razvojem veštačke inteligencije i biotehnologije, koju možemo gledati i kao Petu industrijsku revoluciju. Ova revolucija će imati veće i trajnije posledice po naše živote od trenutnih kriza, koliko god velike i ozbiljne one bile – a jesu i velike i ozbiljne. I ta sledeća tehnološka revolucija je već počela.

Tokom poslednjih nekoliko nedelja veliku pažnju svetske javnosti su privukla dva događaja iz oblasti veštačke inteligencije: kada je javnost mogla direktno da vidi kako kompjuter sam kreira slike „na zadatu temu”, a zatim i da se običnim jezikom dopisuju sa mašinom i traže od nje da uradi različite zadatke – od odgovora na pitanja, preko pisanja školskih eseja, do pravljenja kompjuterskih programa. Iako takvi servisi najvećem broju ljudi služe za zabavu, oni pokazuju potencijal ovih tehnologija da na dubok način izmene naše živote. Sa druge strane, veliki razvoj bioloških lekova i biomedicine produžava građanima kvalitetan život, budi nadu u lečenje do sada neizlečivih stanja i bolesti, polako, ali sigurno, uvodi koncept personalizovane medicine i doprinosi životu u zdravijem, čistijem okruženju.

U poslednjih sedam godina, mi smo pokazali da smo dobro postavili naše prioritete, dobro prepoznali naše prednosti i razumeli promene koje donosi Četvrta industrijska revolucija. Ovo nam je umnogome pomoglo da promenimo imidž Srbije i počnemo da privlačimo u Srbiju tehnološki naprednije i sofisticiranije investicije koje stvaraju dodatnu vrednost za našu ekonomiju i odlično plaćena radna mesta. Srbija uspeva da se izbori da bude u manjem krugu zemalja koje će u budućnosti kreirati nove trendove i tehnologije, budućnost čovečanstva i koncentrisati novostvoreno bogatstvo u svojim rukama. Nismo još na tom nivou, ali smo na jako dobrom putu da budemo.

Srbija ima znanje, viziju i ljude koji nam daju pravo da se nadamo da ćemo u novoj tehnološkoj revoluciji biti među onima koji stvaraju promene putem novih tehnologija. Imamo svetski priznate inženjere i IT kompanije. Imamo naučne institute koji su u samom evropskom vrhu po kvalitetu nauke kojom se bave – primer je Institut „Biosens”. Imamo Institut za razvoj veštačke inteligencije, koji danas zapošljava više od 40 svetski uspešnih, a naših ljudi koji su se u prethodne dve godine vratili u Srbiju. Imamo Institut za molekularnu genetiku i genetičko inžinjerstvo koji je iznedrio pionire genetskog sekvenciranja nove generacije, a koji danas radi naučne projekte sa najvećim svetskim kompanijama, kakve su „Roche” ili „Takeda”. Imamo startap kompanije koji su za samo par godina dostigle vrednost merenu desetinama i stotinama miliona dolara. Imamo globalne tehnološke kompanije koje žele da rade sa nama. Na nama je da sve to što imamo objedinimo, negujemo, podstičemo i pomažemo, kako bismo kreirali ekosistem inovacija koji će u narednim decenijama biti motor ekonomskog razvoja Srbije.

Jedna od ključnih inicijativa kako ćemo da to uradimo u budućnosti je BIO4 kampus, koji treba da počnemo da gradimo ove godine, a u kojem ćemo objediniti naše najbolje obrazovne i naučne kapacitete. BIO4 kampus je, za Srbiju, samo početak jedne nove, inovativne, drugačije budućnosti. U vremenu u kojem živimo, verujem da je dobro podsetiti se stare izreke: „Najbolji način da predvidimo budućnost je da je sami stvorimo.”

Izvor: Politika

Podeli tekst

Najnoviji članci

Kategorije